Ugljici, stakla i organske tvari

Što povezuje ovu obitelj

Mineral je, strogo uzevši, prirodna anorganska krutina točno određenog kemijskog sastava i uređene kristalne strukture. Većina članova ove obitelji ne zadovoljava barem jedno od tih mjerila.

Opsidijan i moldavit su stakla, ohlađena prebrzo da bi se atomi uspjeli pravilno posložiti. Opal se sastoji od zbijenih kuglica silicijeva dioksida s vodom među njima, dovoljno uređenih da lome svjetlost, ali bez kristalne strukture. Jantar je fosilizirana smola drveća, organski polimer. Gagat je fosilizirano drvo. Biser čine pločice aragonita koje mekušac slaže uz pomoć organskog veziva.

Dijamant i šungit sastoje se od ugljika i uistinu su minerali, ali se nalaze na suprotnim krajevima spektra: dijamant je ugljik u krutoj tetraedarskoj rešetki tvrdoće 10, dok je šungit ugljična stijena koja sadrži fulerene, mekana, crna i u svojoj najvišoj klasi električki vodljiva.

Raspon tvrdoće na ovoj stranici proteže se od bisera s 2,5 do dijamanta s 10, što je najširi raspon od svih ovdje zastupljenih obitelji, pa se ni upute o njezi ne mogu poopćiti.

Kako nastaju

Dijamant nastaje na dubinama od sto pedeset kilometara ili više, a na površinu ga izbacuju silovite vulkanske erupcije kroz kimberlitne cijevi. Većina dijamanata stara je između jedne i tri milijarde godina.

Opsidijan nastaje svugdje gdje se lava bogata silicijem naglo hladi, a pojedinim tokovima trgovalo se stotinama kilometara po drevnom Sredozemlju, Anatoliji i Mezoamerici; geokemijska analiza danas omogućuje arheolozima da pojedine rukotvorine povežu s točnim tokom lave iz kojeg potječu.

Moldavit je nastao prije otprilike petnaest milijuna godina kada je meteorit pogodio područje današnje Bavarske, izbacivši rastaljeni materijal stotinama kilometara daleko u Češku, gdje je pao kao zeleno staklo.

Opal nastaje iz podzemnih voda bogatih silicijem u sušnim područjima, ponajprije u Australiji i Etiopiji.

Jantar potječe iz baltičkih, dominikanskih i mjanmarskih ležišta, a star je od dvadesetak do preko devedeset milijuna godina.

Šungit potječe iz jedne regije u ruskoj Kareliji i star je oko dvije milijarde godina.

Kamenje ove obitelji

• Dijamant (C, Mohs 10). Čisti ugljik, najtvrđa prirodna tvar i kamen čije je suvremeno značenje stvorila reklamna kampanja 1947. godine. Njegov opskrbni lanac zaslužuje posebnu pozornost.
• Šungit (ugljik, do 98 %, Mohs 3,5). Ugljična stijena iz Karelije koja sadrži fulerene, sa stvarnom dokumentiranom primjenom u filtriranju vode i mnoštvom neutemeljenih tvrdnji o zaštiti od zračenja.
• Opsidijan (vulkansko staklo, Mohs 5,5). Prirodno staklo, a ne mineral, ohlađeno prebrzo za kristalizaciju. Astečki svećenici gledali su u njegova uglačana zrcala, a njegova je oštrica finija od kirurškog skalpela.
• Moldavit (tektitno staklo, Mohs 5,5). Staklo izbačeno udarom meteorita u Bavarskoj prije petnaest milijuna godina, koje se nalazi samo u Češkoj. Rijedak je, skup i krivotvori se u industrijskim razmjerima.
• Opal (hidratizirani silicijev dioksid, Mohs 5,5). Zbijene kuglice silicijeva dioksida koje razlažu svjetlost u spektar boja, a ne kristal. U devetnaestom stoljeću smatran je zlosretnim zbog romana Waltera Scotta, što je najbolja poučna priča u tradiciji kristala.
• Jantar (fosilna smola drveća, Mohs 2,5). Fosilna smola stara između trideset i devedeset milijuna godina koja pri trljanju stvara statički elektricitet. Od grčke riječi za jantar, elektron, potječe sam naziv elektricitet.
• Gagat (fosilizirano drvo, Mohs 3). Fosilno drvo, lagano i toplo na dodir, koje se u Whitbyju obrađuje još od brončanog doba i koje su viktorijanski običaji žalovanja pretvorili u industriju.
• Biser (aragonit i konhiolin, Mohs 2,5). Jedini dragulj koji stvara živa životinja i jedini kojemu nije potrebna obrada. Kamen rođenih u lipnju, koji nepovratno uništavaju parfem, ocat i vrijeme.

Trgovački nazivi i imitacije

Svaki kamen na ovoj stranici ima problem s imitacijama i zamjenama.

Kopal je mlada smola koja se prodaje kao jantar; kopal omekšava pod kapljicom acetona, dok pravi jantar ostaje nepromijenjen. Jantar od plastike i stakla vrlo je čest; pravi jantar pluta u zasićenoj slanoj vodi i prima elektrostatički naboj.

Sintetički opal proizvodi se od 1970-ih godina i pod povećalom pokazuje prepoznatljiv stupičasti uzorak ili strukturu gušterove kože. Dubleti i tripleti su tanki listići opala s podlogom i zaštitnom kapicom, posve legitimni ako se kupcu jasno predoče.

Moldavit se krivotvori u industrijskim razmjerima od zelenog stakla boca, a izvorni materijal ima karakterističnu izbrazdanu površinsku teksturu koju krivotvorine loše oponašaju. Cijene pravog moldavita naglo su porasle, pa su i krivotvorine postale agresivnije.

Gagat se oponaša vulkanitom, plastikom i staklom. Šungit se oponaša običnim crnim škriljevcem, a elitni šungit uistinu provodi struju.

Dijamant ima imitacije poput kubičnog cirkonija i moissanita, kao i laboratorijski uzgojen dijamant, koji je pravi dijamant i tako se mora i deklarirati.

Njega temeljena na strukturi

Nijedno jedinstveno pravilo ne vrijedi za cijelu ovu obitelj, pa se ravnajte prema pojedinom kamenu, a ne prema skupini.

Dijamant podnosi gotovo sve osim udarca čekićem po ravnini kalavosti i smije se čistiti parom.

Opsidijan je staklo s tvrdoćom 5,5 i lako se krha na rubovima, koji su izrazito oštri; pažljivo rukujte klesanim komadima.

Opal sadrži vodu te može nepovratno napuknuti ako se isuši ili doživi temperaturni šok, a dubleti i tripleti nikada se ne smiju namakati u vodi.

Jantar s tvrdoćom 2,5 lako se ogrebe, otapaju ga otapala uključujući parfem i alkohol, a tijekom desetljeća prirodno tamni.

Gagat je lagan, mekan i sklon okrhnućima.

Biser je najosjetljiviji predmet ovdje: parfem, lak za kosu, ocat i znoj nagrizaju njegovu površinu. Zadnje što se stavlja, prvo što se skida, a nakon nošenja obrišite ga mekom krpom.