Lubeničasti turmalin

Što je on zapravo

Elbait, litijem bogata varijanta turmalina, trigonskog kristalnog sustava, tvrdoće od 7 do 7,5 po Mohsovoj ljestvici i bez izražene kalavosti.

Kristalna rešetka turmalina lako prima razne elemente i njegov se kemijski sastav može promijeniti dok kristal raste. Kada otopina promijeni sastav, kristal to odmah bilježi: dijelovi bogati manganom rastu ružičasti, a dotok željeza ili kroma stvara zelenu boju. Prijelaz među njima je oštar jer je promjena uvjeta bila nagla.

Tipični lubeničasti turmalin ima ružičastu sredinu obavijenu zelenim vanjskim slojem, često odvojene tankim bezbojnim ili bijelim pojasom. Poprečni presjek kristala zorno prikazuje sva tri sloja.

Dvobojni i trobojni turmalini, kod kojih se boja mijenja duž duljine prizme, a ne od središta prema van, nastaju potpuno istim procesom.

Kristali turmalina imaju karakteristične uzdužne brazde i zaobljeni trostrani presjek.

Odakle potječe

Najpoznatije uzorke daje Brazil, posebno savezna država Minas Gerais. Afganistan, Nigerija, Madagaskar i Mozambik također su važna nalazišta.

U Sjedinjenim Državama Maine i Kalifornija daju vrhunski elbait. Kalifornijski rudnici Himalaya i Tourmaline Queen imaju zanimljivu povijest: njihov ružičasti turmalin masovno se izvozio u Kinu zbog sklonosti carice udovice Cixi, a padom dinastije Qing 1911. godine to je tržište naglo propalo.

Turmalin paraiba, obojen bakrom i otkriven u Brazilu 1989. godine, spada među najskuplje drago kamenje po karatu na svijetu. Iako pripada istoj mineralnoj vrsti elbaita, predstavlja sasvim drukčiju varijetetu i tržišnu kategoriju.

Kvalitetne pločice s jasnim prijelazom boja dosežu visoke cijene.

Što su tvrdile predaje

Turmalin općenito nema drevnu europsku mitološku tradiciju, jer ga je mineralogija priznala kao zasebnu vrstu tek u 18. stoljeću. Sam naziv lubeničasti turmalin znatno je novijeg datuma.

Sinhalska riječ turmali, koja je označavala šljunak raznobojnog dragog kamenja s Cejlona, dala je ime mineralu i vjerno oslikava njegovu raznolikost.

U 18. stoljeću zanimanje nizozemskih trgovaca i europskih učenjaka privlačila su njegova piroelektrična svojstva privlačenja pepela pri zagrijavanju, a ne simbolička značenja.

U suvremenom radu s kristalima lubeničasti turmalin tumači se kao kamen emocionalne integracije i pomirenja suprotnosti, potaknut skladnim suživotom dviju boja u jednom kristalu. To je tumačenje novijeg vijeka i izravno proizlazi iz njegova izgleda.

Riječ je o jednom od utemeljenijih suvremenih tumačenja, jer vanjski izgled odražava stvarnu geološku činjenicu: promjenu uvjeta sačuvanu u jednom mineralnom tijelu.

Kako se s njime radi

Zamisao o pomirenju i cjelovitosti vrlo je primjenjiva, a geološka podloga daje joj više vjerodostojnosti od izmišljenih mitova. Ovdje nije riječ o dva slijepljena kamena, već o kristalu koji je prošao preobrazbu i zadržao oba stanja.

Prikladan je za promišljanje o osobnom kontinuitetu tijekom velikih životnih prekretnica, o ostajanju istom osobom prije i poslije krize, te o uvidu da dvije naizgled suprotstavljene životne struje zapravo čine dio istog procesa.

Polirane tanke poprečne pločice najbolje prikazuju zoniranost i najčešći su oblik. Zaobljeni oblutci rijetko kad omogućuju jasan uvid u ove slojeve.

Pri nošenju valja imati na umu da unatoč tvrdoći 7,5 zonski kristali često imaju mikroskopska napuknuća duž granica boja, pa je pločica krhka. Treba je čuvati kao osjetljiv mineraloški uzorak, a ne kao otporan nakitni kamen.

Čišćenje parom i ultrazvukom strogo je zabranjeno jer vibracije i toplina mogu trenutačno proširiti unutarnje pukotine.

Poštena kupnja

Visoka vrijednost lubeničastog turmalina potiče pojavu imitacija.

Postoje sastavljeni dubleti kod kojih su zelena i ružičasta pločica spojene ljepilom; prepoznaju se pod povećalom po neprirodno ravnoj ravnini spajanja i mjehurićima zraka u ljepilu.

Mogu se naći i imitacije od stakla ili sintetičke smole, kao i obojeno kamenje gdje se pigment nakuplja samo u površinskim pukotinama.

Kod prirodne pločice granica boja prati kristalnu građu: tvori zaobljeni trokutasti obris usklađen s presjekom prizme, uz blage prirodne nepravilnosti.

Turmalin paraiba nosi poseban rizik od prijevara zbog golemih cijena, a udio bakra može se pouzdano potvrditi samo laboratorijskom analizom.

Toplinska obrada i zračenje uobičajeni su kod obojenih turmalina i prodavač ih treba otvoreno navesti.