Rubin

Što je on zapravo

Mineral korund, kemijska formula Al2O3, trigonalni kristalni sustav, tvrdoća 9 po Mohsovoj ljestvici, obojen u crveno ionima kroma koji zamjenjuju aluminij u kristalnoj rešetki. Svaka druga boja korunda naziva se safir.

Granica na kojoj ružičasta postaje dovoljno crvena da bi se kamen nazvao rubinom trgovačka je konvencija, a ne mineraloška činjenica. Različita tržišta povlače tu granicu na različitim mjestima, pa isti kamen prelaskom državne granice može promijeniti naziv i cijenu.

Krom je ujedno uzrok fluorescencije rubina. Pod ultraljubičastim svjetlom i na jakom suncu fini rubin žari crveno iznutra, što je jedan od razloga zašto je burmanski materijal s niskim udjelom željeza toliko cijenjen: željezo gasi fluorescenciju.

Iglice rutila raspoređene u tri smjera stvaraju asterizam, svjetlosnu zvijezdu sa šest krakova koja se vidi kod zvjezdastih rubina brušenih u obliku kabošona.

Korund nema kalavost, ali ima ravnine lučenja, a u svakom drugom pogledu iznimno je izdržljiv i trajan.

Odakle potječe

Dolina Mogok u Mjanmaru klasično je povijesno nalazište, gdje je vapnenac s tragovima kroma metamorfozom pretvoren u mramor bogat rubinima. Materijal iz Mogoka ima vrlo nizak udio željeza, zbog čega snažno fluorescira i pokazuje nijansu koju struka naziva golubljom krvlju.

Mozambik je postao glavno nalazište oko 2009. godine i danas opskrbljuje veći dio svjetskog tržišta. Tajland i Kambodža davali su tamniji materijal bogat željezom, a Bangkok je i dalje glavno središte za brušenje i trgovinu. Šri Lanka i Madagaskar također opskrbljuju tržište.

Drevna indijska trgovina odvijala se preko Šri Lanke i Burme, a sanskrtski tekstovi detaljno opisuju rubin. Burmanska predaja povezivala je rubine s neranjivošću u borbi, u najradikalnijem obliku umetanjem kamena pod kožu, što se ovdje bilježi kao povijesna činjenica, a nikako kao preporuka za praksu.

Što su tvrdile predaje

Sanskrtski izvori nazivaju rubin ratnaradža, kraljem dragulja, a unutar sustava navaratna on pripada Surji, Suncu. Propisuje se radi osnaživanja autoriteta, vitalnosti, odnosa s ocem i društvenog ugleda.

Ovaj je propis određen na način koji nema nikakve sličnosti sa zapadnim popisima rođendanskih kamenova. Astrolog procjenjuje snagu i položaj Sunca u natalnoj karti i tek tada odlučuje je li rubin prikladan. Težina se određuje u tradicionalnim jedinicama ratti, metal je obično zlato, odabrani prst je prstenjak desne ruke, a precizno se biraju i dan te sat prvog stavljanja. Astrolog može nošenje i u potpunosti odsvjetovati.

Srednjovjekovni europski lapidariji pripisivali su rubinu moć da upozori na nadolazeću opasnost tako što bi potamnio, kao i sposobnost očuvanja zdravlja i imetka nositelja, dok prema Marbodu iz Rennesa rubin tjera tugu.

Burmanski i indijski izvori smatraju ga kamenom kraljevskog dostojanstva, što je u potpunom skladu s njegovim sanskrtskim imenom.

Kako se s njime radi

Ako vas zanima stvarna tradicija, a ne tek ukrasni nakit, đotiš pristup jedini je supstancijalan put, a on zahtijeva stvarno tumačenje natalne karte. To je posve drukčiji zadatak od kupnje srpanjskog rođendanskog kamena.

Za nošenje, netretirani ili samo toplinski grijani rubin jedan je od najboljih dostupnih dragulja: tvrdoća 9, izvanredna žilavost, a u prstenu se može nositi neograničeno dugo bez straha od habanja.

Tumačenje kroz načelo vladavine i suverenosti odgovara na pitanja o autoritetu koji već posjedujete, a ne o onome za kojim tek žudite: provodite li ga odgovorno, izbjegavate li ga i kolika je njegova stvarna cijena.

Crveni granat i crveni spinel tradicionalne su zamjene u vedskom sustavu i predstavljaju izvrsno drago kamenje samo po sebi. Spinel je osobito zanimljiv jer se stoljećima pogrešno smatrao rubinom u europskim kraljevskim krunskim draguljima.

Kupnja s razboritošću

Rubin se suočava s najvećim problemom umjetnih tretmana i prijevara među svim dragim kamenjem.

Toplinska obrada (grijanje) gotovo je univerzalna, trajna, stabilna i općeprihvaćena ako je jasno deklarirana. Netretirani prirodni materijal vrhunske kvalitete postiže iznimno visoke cijene i obvezno dolazi s gemološkim certifikatom.

Difuzija berilijem unosi boju u površinski sloj pod visokom temperaturom i mora biti otvoreno navedena, jer ponovno poliranje može ukloniti taj sloj boje.

Punjenje olovnim staklom daleko je ozbiljniji problem, a ima i točan datum pojave. Od otprilike 2004. godine tržište je preplavljeno velikim količinama jako napuknutog korunda niske kvalitete, zalivenog olovnim staklom visokog indeksa loma svjetlosti. Taj postupak pretvara gotovo neprozirnu sirovinu u kamen koji naoko izgleda kao čist, proziran rubin. Ovo punilo je fizički i kemijski nestabilno: zlatarski plamenik, ultrazvučna kupka ili kisela kućanska sredstva za čišćenje nepovratno ga oštećuju. Pod povećalom se jasno vide mjehurići plina i plavkasti bljesak duž pukotina.

Odgovor struke leži u strogom nazivlju. Svjetska konfederacija za draguljarstvo (CIBJO) zahtijeva da se takav materijal označava kao kompozitni rubin ili umjetni proizvod, a nikada jednostavno kao rubin, dok američka Savezna trgovinska komisija (FTC) nalaže obvezno navođenje tog tretmana. Njegova prodaja pod krinkom netretiranog rubina nije nikakva siva zona, nego izravna prijevara.

Sintetički rubin proizvodi se još od 1902. godine Verneuilovim postupkom fuzije plamenom u ogromnim količinama, a pod mikroskopom se obično prepoznaje po zakrivljenim linijama rasta. Većina jeftinog crvenog kamenja u širokoprodajnom nakitu laboratorijskog je podrijetla.

Vrijedi imati na umu i jedno novije upozorenje prije ulaska u trgovinu. Dio materijala iz Mozambika ozračen je kako bi poprimio ljubičaste tonove, a ta boja nije postojana: blijedi pri izlaganju svjetlu. Zračenje je uobičajeno i trajno kod plavog topaza, ali to ne znači da je trajno kod svakog minerala. Izričito pitajte je li ljubičasti ili neobično obojeni korund bio podvrgnut zračenju.